Napetosti između Moskve i NATO-a ponovo su eskalirale nakon izjave ruskog ambasadora u Francuskoj, Alekseja Meškova, koji je otvoreno zaprijetio da bi „obaranje ruskog aviona značilo rat“.
Trumpova izjava podigla tenzije
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Trump nedavno je izjavio da bi zemlje NATO-a trebale obarati ruske letjelice koje narušavaju njihov zračni prostor. Njegove riječi naišle su na podršku u nizu istočnoevropskih članica Saveza, ali i izazvale oštre reakcije Moskve.
Na pitanje kako bi Rusija reagovala u takvom scenariju, Meškov je poručio:
„Znate, postoji mnogo NATO aviona koji krše ruski zračni prostor. Oni se nakon toga ne obaraju. Ako bi neko odlučio oboriti ruski avion – to bi bio rat.“
Serija incidenata na Baltiku i u Poljskoj
Tokom septembra zabilježeni su brojni incidenti:
-
Poljska protuzračna odbrana oborila je najmanje tri ruska drona.
-
U Rumuniji je neidentifikovana letjelica gotovo sat vremena kružila iznad granice.
-
Estonija je 19. septembra objavila da su tri ruska MiG-31 aviona povrijedila njen zračni prostor i ostala unutra čak 12 minuta.
Iako je Moskva sve optužbe negirala, članice NATO-a tvrde da se radi o svjesnom testiranju spremnosti Saveza.
Dramatičan susret iznad Baltika
Posebnu pažnju izazvao je incident kada su italijanski F-35 lovci poletjeli iz baze Amari u Estoniji i presreli tri ruska MiG-31. Iako je situacija bila krajnje napeta – ruski avioni bili su naoružani raketama zrak-zrak – nije došlo do razmjene vatre.
Italijanski piloti pratili su Ruse čak 12 minuta, a prema izvještaju The Telegrapha, jedan od ruskih pilota čak je prijateljski mahnuo rukom.
Hoće li NATO reagovati silom?
Ovaj incident otvorio je ozbiljnu raspravu unutar Saveza: da li nastaviti sa mjerama odvraćanja ili razmotriti i opciju obaranja. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da bi „trebalo razmotriti obaranje aviona uljeza ako Moskva nastavi da ignoriše upozorenja“.
Ipak, vojni stručnjaci upozoravaju da bi takav potez mogao izazvati nekontrolisanu eskalaciju.
Estonija traži veću zaštitu
Estonska vlada, nakon što je zatražila konsultacije po Članu 4 NATO sporazuma, insistira na jačanju odbrane i većoj prisutnosti savezničkih snaga na Baltiku. Italija je već produžila svoju misiju i rasporedila sistem protuzračne odbrane Samp/T dometa 150 kilometara.
Zaključak
Situacija na Baltiku i dalje je krhka. Dok Moskva šalje poruke o spremnosti na sukob, NATO balansira između odvraćanja i izbjegavanja otvorenog rata. Odluka o eventualnom obaranju ruskog aviona mogla bi biti prelomni trenutak koji bi promijenio tok globalne bezbjednosne politike.
