U noći sa subote na nedjelju, 26. oktobra 2025. godine, satovi će se ponovo pomaknuti jedan sat unazad.
Tačno u 3:00 ujutro kazaljke se vraćaju na 2:00, što znači da ćemo te noći spavati jedan sat duže i zvanično preći na zimsko računanje vremena.
Iako mnogima ova promjena donosi olakšanje jer jutra postaju svjetlija, sve više stručnjaka i građana postavlja pitanje — ima li pomicanje sata danas još smisla?
Zanimljivo je da se ove godine pomicanje sata događa najranije u posljednjih jedanaest godina — datum 26. oktobar nije bio u kalendaru prelaska na zimsko vrijeme još od 2014.
Zašto uopšte pomičemo satove?
Ideja pomicanja sata potiče još iz Prvog svjetskog rata, kada su Njemačka i Austro-Ugarska (čiji je dio tada bila i Hrvatska) uvele ovu mjeru kako bi uštedjele energiju i bolje iskoristile prirodnu dnevnu svjetlost.
Od 1980-ih ova praksa postala je standardna u većini evropskih zemalja, a od 1996. godine Evropska unija je propisala jedinstven sistem:
-
u martu se sat pomiče naprijed (na ljetno vrijeme),
-
u oktobru se pomiče unazad (na zimsko vrijeme).
U početku se smatralo da ova praksa donosi energetsku efikasnost i bolju organizaciju poslovanja i saobraćaja među državama. Danas, međutim, mnogi smatraju da su razlozi za to prevaziđeni.
Zašto se sve više traži ukidanje pomicanja sata?
Evropska komisija je 2018. godine sprovela veliku anketu u kojoj je učestvovalo više od 4,6 miliona građana, a čak 84% njih izjasnilo se za ukidanje sezonskog pomicanja sata.
Građani su kao glavne razloge naveli:
-
negativan uticaj na zdravlje i bioritam,
-
poremećaj sna,
-
povećan broj saobraćajnih nezgoda,
-
i nedostatak jasnih koristi od pomicanja vremena.
Evropski parlament je 2019. godine podržao prijedlog o ukidanju ove prakse, ali države članice još nisu postigle dogovor da li bi trajno trebalo ostati ljetno ili zimsko vrijeme.
Ljetno ili zimsko vrijeme – koje je bolje?
Mišljenja širom Evrope su podijeljena:
-
Francuska i Španija podržavaju trajni prelazak na ljetno vrijeme, jer smatraju da duži dani pozitivno utiču na raspoloženje i produktivnost.
-
Finska i Nizozemska zagovaraju zimsko vrijeme, smatrajući ga prirodnijim i bolje usklađenim s biološkim ritmom.
-
Hrvatska je ranije najavila da bi radije zadržala ljetno računanje vremena, ali konačna odluka još nije donesena.
Kako to rade druge zemlje?
Mnoge zemlje svijeta već su odustale od sezonskog pomicanja sata:
-
Rusija je 2014. trajno prešla na zimsko vrijeme,
-
Turska od 2016. koristi isključivo ljetno računanje,
-
Kina, Indija i Japan odavno ne pomiču sat,
-
u SAD pojedine savezne države (npr. Arizona i Havaji) ne učestvuju u promjenama.
U Evropi, Island i Bjelorusija također ne mijenjaju vrijeme, dok Australija ima različite režime po saveznim državama.
Hoće li pomicanje sata uskoro biti ukinuto?
Iako je prijedlog Evropske unije iz 2019. godine otvorio put ka ukidanju, konkretna implementacija još nije započeta.
Države članice i dalje nisu usaglasile zajednički stav, pa će se praksa nastaviti barem još nekoliko godina.
Za sada je sigurno da ćemo i 2025. godine ponovo pomaknuti sat unazad — najranije u posljednjoj deceniji.
Tradicija koja gubi smisao
Pomicanje sata nekada je imalo praktičnu svrhu, ali u savremenom svijetu sve više gubi opravdanje. Dok se čeka konačna odluka Evropske unije, ostaje nam da se prilagođavamo promjeni ritma — makar još jednom godišnje.
