Nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine pravosnažno odlučila oduzeti mandat Miloradu Dodiku kao predsjedniku Republike Srpske, pažnju javnosti privukla je promjena u načinu na koji ga oslovljavaju neki mediji.
Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) i novinska agencija SRNA u posljednjim izvještajima više ne koriste puni službeni naziv „predsjednik Republike Srpske“. Umjesto toga, Milorada Dodika nazivaju samo „predsjednikom“, bez preciziranja funkcije na koju se misli.
Ova terminološka promjena izazvala je brojne reakcije u javnosti. Zvanično, Dodik trenutno obavlja funkciju predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali više nije nosilac entitetske funkcije predsjednika Republike Srpske.
Na ovakvu praksu reagovao je i narodni poslanik Igor Crnadak iz PDP-a. On smatra da ovakvo izvještavanje pokazuje politički pritisak na javne medije. Crnadak je istakao da „RTRS mora biti oslobođen političke kontrole“, a da izostavljanje precizne titule služi održavanju lažnog dojma da Dodik i dalje obavlja funkciju predsjednika RS.
S druge strane, Dodik i dalje odbija priznati odluku CIK-a, navodeći da je politički motivisana. Njegovi javni nastupi dodatno komplikuju političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Neki analitičari smatraju da način na koji mediji izvještavaju o njegovom statusu odražava širu strategiju očuvanja političkog uticaja, čak i nakon gubitka formalne funkcije.
Važno je napomenuti da u kontekstu političke stabilnosti i povjerenja javnosti precizno navođenje funkcija javnih ličnosti u medijima igra ključnu ulogu. Transparentno i objektivno izvještavanje može pomoći u jasnoći poruka koje mediji šalju građanima.
Zaključno, pitanje načina na koji RTRS i SRNA oslovljavaju Milorada Dodika nije samo terminološko, već nosi snažan politički i društveni značaj. Terminologija u medijima ima moć oblikovati javnu percepciju, posebno u trenucima političkih nesigurnosti.
