U Japanu je pokrenuto prvo kliničko ispitivanje lijeka koji bi mogao zauvek promijeniti stomatologiju. Tim naučnika sa Kyoto University i biotehnološki start-up Toregem Biopharma započeli su testiranje lijeka na ljudima, sa ciljem da potaknu rast potpuno novih, prirodnih zuba.
Ako se terapija pokaže sigurnom i efikasnom, milioni ljudi širom svijeta mogli bi se u budućnosti oprostiti od implantata, proteza i mostova – i dobiti mogućnost da ponovno izrastu sopstvene zube.
Kako lijek djeluje?
Meta ovog revolucionarnog pristupa je protein USAG-1 (SOSTDC1), poznat kao „ručna kočnica“ rasta zuba. U normalnim uslovima, USAG-1 zaustavlja razvoj zubnih pupoljaka.
Japanski istraživači su razvili neutralizirajuće antitijelo koje blokira ovaj protein, čime se ponovno „otključavaju“ signalni putevi BMP/Wnt i omogućava da se zubni pupoljak razvije u funkcionalan zub.
Drugim riječima – umesto da se oslanjamo na veštačke nadoknade, tijelo bi samo ponovo pokrenulo proces stvaranja zuba.
Dokazi iz životinjskih studija
Još 2021. godine, istraživači iz Kyota i Fukui univerziteta pokazali su da blokada USAG-1 dovodi do rasta novih zuba kod miševa, pa čak i kod životinja koje su imale urođeni nedostatak zuba.
Kasnije studije su proširile nalaze na vrste sa sličnijim dentalnim obrascem ljudima, što je bio ključan korak ka prelasku na klinička ispitivanja.
Prva faza kliničkog ispitivanja
Ispitivanje je započelo u Kyoto University Hospital u oktobru 2024. godine.
🔹 Faza I ima za cilj da proceni sigurnost i doziranje kod odraslih ispitanika.
🔹 Ako rezultati budu ohrabrujući, naredne faze će uključiti djecu i odrasle sa kongenitalnom agenezijom zuba – stanjem u kojem se osoba rađa bez jednog ili više zuba. Upravo kod njih se očekuje da terapija pokaže najjasnije rezultate.
Uspjeh će se meriti kroz sigurnost, farmakokinetiku, ali i kroz kliničke pokazatelje – da li će zubni pupoljci zaista početi da rastu.
Šta ovo znači za stomatologiju?
Ako se potvrdi u kasnijim fazama ispitivanja, ovaj lijek bi mogao:
-
Zamijeniti implantate i proteze prirodnim zubima,
-
Očuvati kost vilice i poboljšati funkciju žvakanja,
-
Smanjiti broj invazivnih zahvata,
-
Dugoročno smanjiti troškove dentalne njege.
Neki stručnjaci predviđaju da bi prva terapija mogla biti dostupna oko 2030. godine – što zvuči daleko, ali u kontekstu medicine to je veoma brzo.
Oprezna nada: otvorena pitanja
Iako vijest zvuči revolucionarno, ostaju važna pitanja:
-
Hoće li novi zubi biti trajno stabilni i funkcionalni?
-
Da li će terapija najbolje raditi kod onih koji se rode bez zuba, ili i kod pacijenata koji ih izgube zbog karijesa ili parodontitisa?
-
Postoje li kasne nuspojave koje tek treba otkriti?
-
Koliko će ovakav tretman koštati i da li će biti široko dostupan?
Gdje smo sada?
Za sada je riječ o kliničkom ispitivanju – dakle, ovo nije terapija dostupna u stomatološkim ordinacijama.
Pacijentima se savjetuje da nastave s uobičajenim tretmanima (implantati, proteze, ortodoncija) i prate vijesti o daljem razvoju.
Zaključak
Blokada USAG-1 mogla bi biti najveći iskorak u regenerativnoj stomatologiji u posljednjih nekoliko decenija. Ako se pokaže uspješnom, ideja o tome da vam ponovno izraste vlastiti zub više neće biti naučna fantastika, već stvarnost.
Možda već u narednoj deceniji – odlazak kod zubara neće značiti protetiku, već prirodni rast novih zuba.
