Iako zvanične statistike pokazuju rast turističkih dolazaka i noćenja u Hrvatskoj, prizori na terenu govore sasvim drugačiju priču. Prazne plaže, nepopunjeni parking prostori i mirne ulice ove sezone zbunjuju lokalno stanovništvo i turističke radnike.
Prazne plaže u Primoštenu – Srce hrvatskog turizma pod znakom pitanja
Na dan kada se očekuje najveća posjećenost, 13. jula, plaže Velika i Mala Raduča u Primoštenu bile su gotovo puste. Novinari portala Morski.hr zabilježili su tek 30 do 40 ljudi na cijelom području, a parking koji je obično pretrpan, bio je skoro prazan. Na Jadranskoj magistrali nije bilo uobičajenih gužvi, što je dodatno istaklo neuobičajenu tišinu u srcu sezone.
Zvanične brojke i stvarnost – nesklad koji zabrinjava
Načelnik Općine Primošten, Stipe Petrina, potvrdio je pad turističkih dolazaka za oko 6% i noćenja za 7% u julu u poređenju s prošlom godinom. Međutim, u prvih šest mjeseci zabilježen je rast od 12%. Razlozi za prazne plaže, prema njegovim riječima, djelimično su loše vremenske prilike, kao što je jugo koje je držalo goste dalje od mora.
Ministar turizma Tonči Glavina ističe pozitivan trend s ukupnim rastom od 4%, ali istovremeno poziva na izbjegavanje rasprava o cijenama turističkih usluga, što mnogi smatraju ključnim problemom sezone.
Visoke cijene kao razlog smanjenog turizma?
Dok ministar tvrdi da su cijene u Hrvatskoj za 14% niže nego u Njemačkoj, strani mediji navode da su upravo visoke cijene jedan od glavnih razloga zbog kojih turisti iz srednje Evrope biraju konkurentske destinacije poput Turske, Grčke i Bugarske.
Promjene u strukturi turizma – razlog za zabrinutost
Neki od faktora koji objašnjavaju nesklad između statistika i stvarnog stanja su:
-
Kraći boravci turista, često samo vikend posjete
-
Dominacija privatnog smještaja, što otežava precizno praćenje podataka
-
Nestabilno vrijeme koje utiče na planove turista
-
Povoljniji aranžmani u drugim mediteranskim zemljama
Stav lokalnih ugostitelja i iznajmljivača
Prema domaćim ugostiteljima, turisti su ove godine prisutni, ali troše znatno manje nego ranije. Često donose hranu iz supermarketa i manje jedu u restoranima, što dodatno utiče na prihode turističkog sektora.
Hrvatski turizam je ključni ekonomski sektor i svaki signal promjene treba ozbiljno shvatiti. Rekordni dolasci ne znače nužno i kvalitetan turizam. Za održivost i konkurentnost, Hrvatska mora raditi na:
-
Prilagođavanju cjenovne politike
-
Unapređenju turističke ponude i sadržaja
-
Jačanju domaće usluge i iskustva turista
Samo tako će Hrvatska moći zadržati i povećati broj zadovoljnih turista u budućnosti.
