Građani koji se približavaju penziji često se suočavaju s dilemom

Građani koji se približavaju penziji često se suočavaju s dilemom

Građani koji se približavaju penziji često se suočavaju s dilemom – koliko će zapravo iznositi njihova primanja u starosti, posebno ako nisu imali dugi radni staž ili su bili prijavljeni na minimalac.

Jedan od čitalaca postavio je upravo to pitanje: ako neko ima 20 godina radnog staža i tokom celog perioda je bio prijavljen na minimalnu zaradu, kolika ga penzija očekuje?

Prema zvaničnoj računici, osoba koja je 20 godina radila za minimalac može da očekuje penziju od oko 11.862 dinara mesečno, što je nešto više od 100 evra.


 

Kako se računa penzija

 

Iako formula za izračunavanje penzije deluje komplikovano, osnovni princip je jasan — što je veća zarada tokom radnog staža, veća je i penzija.

Visina penzije zavisi od ličnog i opšteg boda.

  • Lični bod se dobija tako što se svaka godišnja zarada podeli sa prosečnom republičkom zaradom za tu godinu.

  • Zbir tih odnosa podeli se sa brojem godina staža, čime se dobija lični koeficijent.

  • Lični koeficijent se zatim množi sa godinama staža.

 

Dobijeni rezultat (lični bod) pomnoži se sa opštim bodom, koji od januara 2023. godine iznosi 1.111,25 dinara.

Vredi napomenuti da se zarade do 2002. godine računaju u neto iznosu, a od 2003. u bruto iznosu.


 

Kolika je penzija za 40 godina rada

 

Prema procenama Fiskalnog saveta, osobe koje su 40 godina radile za minimalac (koji od 2024. iznosi nešto više od 40.000 dinara) mogu očekivati penziju od oko 23.596 dinara.

Za one koji su imali veću platu, iznosi su sledeći:

  • plata oko 50.000 dinara → penzija oko 29.495 dinara

  • plata oko 70.000 dinara → penzija oko 41.290 dinara

  • plata oko 90.000 dinara → penzija oko 53.090 dinara

 


 

Odnos penzije i zarade

 

Kako navodi član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov, nakon poslednjih povećanja, penzije za radnike sa 40 godina staža iznose oko 58 do 59% njihove zarade.

Ovaj pokazatelj je precizniji od odnosa prosečne penzije i prosečne plate, jer u ukupnu statistiku ulaze i porodične, invalidske i poljoprivredne penzije, koje obično imaju manji iznos i zato snižavaju prosek.


 

Ukratko, građani koji su veći deo radnog veka proveli na minimalcu mogu da očekuju vrlo niska primanja u starosti. Zato je, prema savetu stručnjaka, korisno razmotriti dodatne načine štednje ili osiguranja kako bi se obezbedila sigurnija finansijska budućnost.