Pritisak na glavnog tužioca MKS zbog istrage u Gazi: Pretnje, sankcije i borba za nezavisnost pravosuđa
Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS), Karim Khan, suočava se s ozbiljnim međunarodnim pritiscima nakon što je pokrenuo istragu o potencijalnim ratnim zločinima u Gazi. Njegove aktivnosti izazvale su političke reakcije koje uključuju sankcije, pretnje i upozorenja iz najviših političkih krugova Sjedinjenih Američkih Država.
Istraga koja je izazvala političku buru
MKS je izdao naloge za hapšenje izraelskih zvaničnika, uključujući premijera Benjamina Netanyahua i ministra odbrane Yoava Gallanta. Optuženi su za kršenje međunarodnog humanitarnog prava, prvenstveno zbog ograničavanja pristupa humanitarnoj pomoći tokom oružanog sukoba u Gazi.
Ovaj potez naišao je na oštru reakciju američkih vlasti, koje ne priznaju nadležnost MKS-a. Kao odgovor, Sjedinjene Države su uvele sankcije tužiocu Khanu – zabranile su mu ulazak u zemlju i zamrznule njegovu imovinu u okviru svoje jurisdikcije.
Pretnje iz Vašingtona i „Hague Invasion Act“
Dvanaest republikanskih senatora, predvođenih Mitchom McConnellom i Tomom Cottonom, uputilo je pismo tužiocu Khanu u kojem ga upozoravaju na moguću primenu Zakona o zaštiti američkih državljana pred međunarodnim sudovima, poznatijeg kao „Hague Invasion Act“.
U pismu se navodi da će, ukoliko istraga ne bude obustavljena, uslediti „sve raspoložive mere“, uključujući dodatne sankcije, prekid saradnje i ciljanje pojedinaca uključenih u proces. Posebno je naglašena poruka: „Ako ciljate Izrael, mi ćemo ciljati vas.“
Reakcija MKS-a i Ujedinjenih nacija
Međunarodni krivični sud je kritikovao poteze SAD, ističući da ovakve mere podrivaju nezavisnost suda i otežavaju sprovođenje međunarodne pravde. Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Volker Türk, pozvao je na ukidanje sankcija i naglasio da se njima podriva vladavina prava i nezavisnost međunarodnih pravosudnih institucija.
Šira dimenzija: Ponavljanje istorije
Slične političke reakcije beležene su i ranije. Tokom mandata bivšeg predsednika Donalda Trumpa, uvedene su sankcije protiv tužilaca MKS-a zbog istraga u vezi sa zločinima u Avganistanu i Gazi. U februaru 2025. godine donet je novi izvršni ukaz kojim su proširene sankcije na dodatne članove MKS-a i povezane strukture.
Zašto je ovo važno
Ova situacija otvara važno pitanje odnosa između međunarodnog prava i političkog uticaja. Sankcije i pritisci na glavnog tužioca MKS-a ne predstavljaju samo diplomatski sukob, već potencijalno ugrožavaju legitimitet i delotvornost celokupnog sistema međunarodne pravde.
Ugrožavanje nezavisnosti međunarodnih sudova može imati dugoročne posledice, kako za postojeće istrage, tako i za buduće pokušaje kažnjavanja odgovornih za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.
Situacija u vezi sa tužiocem Karimom Khanom jasno pokazuje koliko je izazovno sačuvati balans između pravde i politike u savremenim međunarodnim odnosima. Pritisci i sankcije ne samo da podrivaju rad MKS-a, već postavljaju opasan presedan za sve buduće pravosudne procese koji uključuju moćne aktere na globalnoj sceni.
Praćenje reakcija Ujedinjenih nacija, zemalja članica i međunarodne zajednice biće ključno u narednim nedeljama za razumevanje pravca kojim će se kretati međunarodno krivično pravosuđe.