Vlagu i plijesan nije moguće ukloniti mahanjem čarobnim štapićem – potreban je konkretan pristup i odlučne mjere. Uzroci problema mogu biti različiti: od stare podrumske konstrukcije koja propušta vlagu, preko nedostatne toplinske izolacije i loše ventilacije, do krovova koji prokišnjavaju. Čak su i sami stanari značajan izvor vlage – dnevno se u prostoru može stvoriti i do 5 litara vodene pare samo njihovim boravkom!
Vlažni zidovi – dvije glavne vrste vlage
Važno je razlikovati vlagu od procurivanja, koja nastaje zbog loše hidroizolacije i često ostavlja žute ili smeđe mrlje, te vlagu od kondenzacije, koja se javlja zbog slabe izolacije i nedostatka ventilacije. U prostorijama s „ne dišućim“ zidovima često dolazi do pojave kondenzata, posebno u kutovima, što stvara idealne uvjete za razvoj plijesni.
Ključne mjere za smanjenje vlage:
-
Redovno provjetravanje: Novi prozori često savršeno zaptivaju, ali time i onemogućavaju prirodnu izmjenu zraka. Zato, kao i nekada, ujutro i pred spavanje obavezno „proluftajte“ prostor, čak i ako živite u gradskoj zoni sa zagađenjem.
-
Mjerenje vlage: Preporučuje se korištenje uređaja za mjerenje vlage kako biste mogli kontrolisati i optimizirati ventilaciju. Idealna relativna vlažnost u zatvorenom prostoru kreće se između 65% i 70%.
-
Dobra izolacija: Kvalitetna toplinska i hidroizolacija zidova, stropova i fasade ključna je za sprječavanje kondenzacije i prodora vlage.
-
Ispravna ventilacija kupatila i kuhinje: Mjesta gdje se najviše stvara para treba posebno zaštititi redovnim provjetravanjem i, po mogućnosti, ugradnjom ventilatora.
Uklanjanje postojećih tragova plijesni
Za efikasno uklanjanje plijesni s unutrašnjih zidova preporučuje se korištenje alkohola visoke koncentracije – idealno 100%, a može poslužiti i 80%. Mjesta zahvaćena plijesni je bolje špricati, a ne brisati, kako se spore ne bi širile po prostoru.
Prozori – nevidljivi krivci
Zamjena starih drvenih prozora modernim PVC ili aluminijskim modelima svakako smanjuje gubitke topline, ali i blokira prirodnu cirkulaciju zraka. Zato je obavezno osigurati dodatne načine provjetravanja – ručno ili putem ventilacijskih sistema.
Hladan zrak – saveznik, a ne neprijatelj
Možda zvuči kontradiktorno, ali hladan zrak u zimskom periodu može efikasno pomoći u uklanjanju viška vlage. Kada se prostor zagrije, taj isti hladan zrak upija vlagu iz unutrašnjosti, a prilikom sljedećeg prozračivanja ona izlazi zajedno s toplim zrakom. Čak i u kišnim danima, ovakvo provjetravanje donosi rezultate.
Zaključak:
Redovno provjetravanje, kontrola vlage, adekvatna izolacija i pravilno uklanjanje plijesni ključni su za zdrav i ugodan životni prostor. Vlaga ne mora biti vaš svakodnevni problem – uz prave korake, moguće je stvoriti dom koji „diše“ i ostaje suh kroz sva godišnja doba.
