Šta se događa sa čovjekovom dušom nakon smrti? Zašto neki ljudi tvrde da osjećaju prisustvo svojih pokojnih voljenih ili ih sanjaju kao da su još uvijek tu?
Prema narodnim vjerovanjima i duhovnim predanjima, postoje dva glavna znaka koja ukazuju na to da je duša preminule osobe blizu živih — kroz snove i kroz pojavu životinja ili drugih neobičnih simbola.
1. Duše pokojnika kontaktirale su žive kroz snove
Smatra se da su snovi najčešći način na koji duša pokušava doprijeti do živih. Tokom sna, čovjekova duša nalazi se „između dva svijeta“, pa je, prema vjerovanjima, kontakt s onostranim tada moguć.
Snovi zbog neispričanih stvari
Pokojnik se u snu može pojaviti kako bi prenio poruku, izrazio ljubav, tražio oproštaj ili utješio voljene.
Snovi upozorenja
Vjeruje se da se duša može pojaviti i kako bi upozorila na nadolazeću opasnost – bolest, nesreću ili nepravdu – i tako zaštitila voljenu osobu.
Snovi oproštaja
Kada smrt nastupi iznenada, duša se može javiti kroz san kako bi se oprostila, pružila utjehu i olakšala tugu onih koji ostaju.
Snovi o reinkarnaciji
U nekim slučajevima, ljudi sanjaju pokojnika koji u snu „ustaje“ ili „ponovo oživljava“. Prema narodnim tumačenjima, to je znak da se duša ponovo rodila u novom tijelu.
Snovi u kojima pokojnik nešto traži
Ako pokojnik u snu traži hranu, vodu ili toplinu, vjeruje se da je dobro ispuniti njegovu želju simboličnim gestom – dijeljenjem hrane, paljenjem svijeće ili molitvom.
2. Duša pokojnika u obliku životinje
Još jedan znak koji narodna vjerovanja povezuju s prisustvom duše jeste pojava životinja koje se ponašaju neuobičajeno – ptice koje dolaze do prozora, leptiri koji sleću na ruku ili psi koji neobično reaguju na prazno mjesto.
Takve pojave često se tumače kao znak da duša preminule osobe boravi blizu, da donosi mir ili poruku.
Prva dva i četrdeset dana nakon smrti
U mnogim tradicijama vjeruje se da duša ostaje blizu svojih voljenih tokom prva dva dana, a zatim i u periodu od četrdeset dana nakon smrti.
Za to vrijeme, duši je, navodno, dopušteno da posjeti mjesta koja su joj bila važna – dom, porodicu i prijatelje.
Zbog toga ljudi u tom periodu često prijavljuju osjećaj neobične prisutnosti, lagan povjetarac, šum koraka, škripu podova ili blagi dodir po ramenu.
U kući se, prema narodnom tumačenju, mogu čuti i zvukovi poput uzdaha ili pomjeranja predmeta – znak da duša još boravi u blizini.
Duhovni tragovi i simboli
Osim kroz snove i životinje, prisustvo duše, prema vjerovanjima, može se osjetiti i kroz:
-
mirise povezane s pokojnikom,
-
pjesmu ili muziku koju je volio,
-
iznenadne simbolične pojave poput svjetlosti, perja ili brojeva koji se ponavljaju.
Svi navedeni primjeri temelje se isključivo na narodnim i duhovnim vjerovanjima i nisu naučno potvrđeni.
Psiholozi ističu da ovakva iskustva često imaju simboličko značenje, jer um i srce pronalaze načine da se nose s gubitkom.
Bilo da vjerujete u poruke duša ili ih tumačite kao izraz tuge i ljubavi – jedno je sigurno: sjećanje na voljene nikada zaista ne nestaje.