Richard je duboko udahnuo, pokušavajući smiriti bijes i strah koji ga je preplavio. Pogledao je Sophie kako se privija uz njega, svjesan koliko je ranjiva. „Od sada, sve ide preko mene. Nitko bez odobrenja ne dira hranu, lijekove ili rutinu ove djevojčice,“ rekao je odlučno, glasom koji nije dopuštao raspravu.
Marta je kimnula, očajna i posramljena. „Razumijem, gospodine Davenport. Nikad više…“
Richard ju je još jednom strogo pogledao, a zatim podigao svoju kćer u ruke, osjećajući težinu odgovornosti koja je sada bila još jasnija. Od tog trenutka, svaka odluka u kući bila je pod njegovom pažljivom kontrolom, a sigurnost Sophie postala je njegova jedina misija.
Ova situacija, iako zastrašujuća, učvrstila je Richardsovu odlučnost da nikada ne dopusti kompromis u skrbi za svoju kćer i da svakom trenutku bude prisutan u njenom životu.
