Grčevi u rukama – uzroci, simptomi i načini prevencije

Grčevi u rukama – uzroci, simptomi i načini prevencije

Grčevi u rukama mogu da izazovu neprijatan bol, ukočenost i privremeno ograniče svakodnevne aktivnosti poput pisanja, kucanja na tastaturi ili korišćenja alata. Reč je o naglim i nevoljnim kontrakcijama mišića koje se mogu javiti iznenada i trajati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta.

Iako su grčevi često bezazleni i prolazni, ponekad mogu ukazivati i na ozbiljnija oboljenja, pa je važno znati moguće uzroke i načine prevencije.

Zašto dolazi do grčeva u rukama?

Najčešći uzroci uključuju:

  1. Neravnotežu elektrolita
    Elektroliti poput kalijuma, kalcijuma, natrijuma i magnezijuma ključni su za normalan rad mišića. Kada njihov nivo padne ili dođe do poremećaja balansa (usled dehidracije, bolesti bubrega, povraćanja, prekomernog znojenja), mišići postaju podložniji grčevima.

  2. Dehidraciju
    Nedovoljan unos tečnosti dovodi do poremećaja u radu mišića i nervnog sistema. Grčevi se češće javljaju tokom letnjih vrućina i napornih fizičkih aktivnosti.

  3. Prekomernu upotrebu mišića ruke
    Dugotrajno pisanje, kucanje na tastaturi, sviranje instrumenta ili korišćenje alata može izazvati tzv. „piščevu šaku“, stanje koje spada u poremećaje fokalne distonije. Mišići postaju prenapregnuti i skloni grčevima.

  4. Artritis
    Reumatoidni artritis može izazvati bol, ukočenost, otok i grčeve u zglobovima ruku. Ove tegobe često prate i umor, gubitak težine i povišena temperatura.

  5. Dijabetički sindrom ukočenih ruku
    Kod osoba sa dijabetesom može se razviti stanje poznato i kao dijabetička heiroartropatija. Karakterišu ga ukočenost, zadebljana i zategnuta koža šaka, slabija funkcija prstiju i ograničeni pokreti.

  6. Ostali uzroci
    Pored navedenog, grčevi se mogu javiti i usled slabije cirkulacije, bolesti nervnog sistema (poput multipla skleroze ili ALS-a), povreda nerava, kao i zbog uzimanja određenih lekova (diuretici, terapija za pritisak).

Kako sprečiti i ublažiti grčeve u rukama?

Hidratacija – dovoljan unos vode tokom dana, naročito kod fizički aktivnih osoba i u toplim uslovima.
Pravilan unos minerala – ishrana bogata magnezijumom (orah, badem, spanać), kalijumom (banane, paradajz), kalcijumom (mlečni proizvodi) i natrijumom u normalnim količinama.
Redovno istezanje – lagane vežbe za šake i prste pomažu u očuvanju fleksibilnosti mišića.
Pauze pri radu – prilikom dugotrajnog pisanja, kucanja ili rada rukama, praviti kratke pauze i opustiti mišiće.
Toplo-hladne obloge – kod pojave grča pomažu masaža, istezanje i primena toplog ili hladnog obloga.
Kontrola hroničnih bolesti – kod osoba sa dijabetesom ili artritisom, redovno praćenje i lečenje osnovne bolesti je ključno.

Kada potražiti pomoć lekara?

Ako se grčevi javljaju često, traju duže vreme ili su praćeni simptomima poput:

  • slabosti u rukama,

  • utrnulosti,

  • gubitka funkcije prstiju,

  • otoka i bolova u zglobovima,

potrebno je obratiti se lekaru radi dalje dijagnostike. U retkim slučajevima, grčevi mogu biti znak ozbiljnijih neuroloških poremećaja ili bolesti mišića.