Zašto institucije Bosne i Hercegovine šute na ruske prijetnje „ukrajinskim scenarijem“?
Nakon što je Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini upozorila da bi presuda Miloradu Dodiku mogla pokrenuti „ukrajinski scenarij“ – niz destabilizirajućih događaja sličnih onima u Ukrajini – izostala je zvanična reakcija domaćih institucija. Zašto nema odgovora i šta to znači za državnu stabilnost?
1. Ruska retorika bez odgovora institucija
Nakon što je Sud BiH osudio Milorada Dodika, ruska ambasada uputila je saopštenje u kojem je presudu ocijenila „politiziranom“ i optužila zapadne sile za miješanje u unutrašnja pitanja zemlje. Upozorenje da BiH ide ka „kijevskom scenariju“ izazvalo je zabrinutost među građanima, ali domaće institucije – Predsjedništvo, Ministarstvo vanjskih poslova, pa ni pravosuđe – nisu zvanično reagovale.
Slične poruke ranije su dolazile i povodom puta BiH ka NATO-u, kada je Rusija govorila o „militantnom režimu iz Kijeva“. I tada su reakcije bile mlake ili potpuno izostale.
2. Šta znači tišina vlasti? – Mišljenja stručnjaka
Stručnjaci poput profesora Elvisa Fejzića upozoravaju da „pasivnost institucija otvara prostor za vanjske utjecaje“. Prema njegovim riječima, trenutna vlast nema jasnu strategiju za očuvanje suvereniteta BiH, niti kapacitet da odgovori na prijetnje velikih sila.
U većini demokratskih država, ovakve izjave stranih ambasada rezultirale bi barem protestnom notom ili pozivanjem ambasadora na razgovor. U BiH se to ne događa – i to šalje snažnu, ali negativnu poruku.
3. EU i NATO pružaju podršku, BiH i dalje šuti
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je da svako podrivanje suvereniteta BiH predstavlja napad na Dejtonski sporazum i evropski poredak. I NATO je ponovio svoju podršku teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
Ipak, domaće institucije nisu dale jasan diplomatski odgovor. Nema zvanične note, izjave o zabrinutosti ili poziva na razgovor s ruskim ambasadorom. Izostanak odgovora stvara dojam slabosti ili čak prešutnog odobravanja.
4. Ključni razlozi institucionalne tišine
| Razlog | Objašnjenje |
|---|---|
| Ruski politički utjecaj | Rusija koristi podršku pojedinim političarima za destabilizaciju BiH |
| Slaba koordinacija vlasti | Ne postoji jedinstvena vanjskopolitička linija |
| Strah od eskalacije | Zvanična reakcija mogla bi dodatno pogoršati tenzije |
| Unutrašnje političke podjele | Duboke razlike među entitetima i strankama koče odlučivanje |
Neodlučnost i institucionalna šutnja u BiH u trenucima ozbiljnih vanjskih prijetnji nije samo diplomatski propust – to je poruka slabosti. Dok međunarodna zajednica pokazuje spremnost da brani ustavni poredak BiH, domaće institucije djeluju neorganizovano i nesigurno.
Vrijeme je da se zvanične institucije – Ministarstvo vanjskih poslova, Predsjedništvo, pravosudni organi i bezbjednosne službe – jasno oglase. Jer suverenitet i mir ne smiju biti predmet prijetnji ni ucjena.
