Šta da je Jugoslavija opstala? Zamisliva budućnost sa Beogradom kao političkim i kulturnim centrom Evrope

Šta da je Jugoslavija opstala? Zamisliva budućnost sa Beogradom kao političkim i kulturnim centrom Evrope

Zamislite svet u kojem Jugoslavija nije nestala devedesetih, već postala moderna sila jugoistočne Evrope, dok Beograd prerasta u značajnu evropsku prestonicu. Ova vizija nije samo maštovita spekulacija, već ozbiljna analiza koju iznosi britanski analitičar Fil Batler, u tekstu objavljenom na portalu Modern Diplomacy CP.

Fil Batler: Jugoslavija kao izgubljena šansa evropskog razvoja

Jugoslavija kao strateški stub Evrope

Batler vidi Jugoslaviju kao ključnu tačku spajanja Istoka i Zapada, jedinstven eksperiment ujedinjenja različitih naroda i kultura. Nasleđe Austrougarske, Otomanskog carstva i socijalističkog sistema činilo je ovu federaciju izuzetno raznolikom, ali i potencijalno snažnom.

Beograd – glavni grad nesvrstanih

Kao jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, Jugoslavija je imala značajnu međunarodnu ulogu. Beograd je bio domaćin svetskih lidera, što mu je, prema Batleru, moglo doneti status nezavisnog diplomatskog centra, možda čak uticajnijeg od tada mlade Evropske unije.

Strani uticaji i raspad

Batler tvrdi da sprega zapadnih interesa i rastućih nacionalizama nije slučajna. Po njegovim rečima, jake, socijalno stabilne i nezavisne države na Balkanu nisu bile poželjne na geopolitičkoj tabli Zapada.

Ekonomski potencijal: Šta smo mogli imati?

Period stabilnosti (1960–1980)

U ovom razdoblju, Jugoslavija je imala:

  • Besplatno zdravstvo i obrazovanje

  • Relativno visok životni standard

  • Nisku stopu zaduženosti i uravnotežen spoljnji dug

Javna svojina i snažna industrija

Batler ističe da su državne kompanije u transportu, energetici i stanogradnji stvarale osećaj sigurnosti. Sistem je, tvrdi, bio otporniji na haotične privatizacije koje su kasnije pogodile tranzicione države.

Šta kaže javnost? Pogled iz digitalne sfere

Na forumima poput Reddita vode se rasprave o alternativnim putevima Jugoslavije. Dva dominantna narativa su:

  1. Reformska Jugoslavija: Poput Poljske, razvija se i ulazi u EU kao stabilna, višenacionalna država.

  2. Ograničen domet: Čak i da je opstala, Jugoslavija bi verovatno ostala na nivou zemalja poput Španije ili Rumunije, bez mogućnosti da parira Zapadnoj Evropi.

Zašto nas priča o Jugoslaviji i dalje fascinira?

Tema Suština
Alternativna istorija Pomaže nam da razumemo kako istorija oblikuje sadašnjost i budućnost
Suverenitet i pritisak Pokazuje koliko globalna politika može uticati na lokalne sudbine
Inspiracija Ispituje da li je moguće izgraditi funkcionalan i stabilan sistem danas

Vizija koja podstiče razmišljanje

Bez obzira da li se slažemo sa Fil Batlerom ili ne, njegova analiza nas vraća jednom važnom pitanju:

Da li je Jugoslavija zaista bila osuđena na raspad – ili je to bio rezultat sile, a ne nužnosti?

U vremenu kada se region i dalje suočava s posledicama dezintegracije, ovakve vizije možda ne nude konkretna rešenja, ali otvaraju prostor za dublje razumevanje, introspektivu i nove poglede na zajedničku budućnost.